Raskrižja i pravo prednosti prolaska

U ovom članku ćemo govoriti o raskrižjima, klasičnim, ali uglavnom o onima koji predstavljaju nedoumice kod većine vozača. Kakva su to raskrižja? To su sasvim obična raskrižja, koja susrećete svakodnevno, a ipak se na njima pojavljuju velike nedoumice, npr. tko ima prednost prolaska – trokut ili znak stop?

Obraditi ćemo sljedeće (primjerima u kojima se javljaju nedoumice):

  • Pravilo desne ruke i pravilo lijevog skretača
  • Cesta s kružnim tokom prometa (kružni tok)
  • Prednost prolaska: Trokut vs. Stop

Za početak definirajmo što je to raskrižje; prema Zakonu o sugurnosti prometa na cestama Raskrižje je površina na kojoj se križaju ili spajaju dvije ceste ili više cesta, a i šira prometna površina (trgovi i sl.) koja nastaje križanjem, odnosno spajanjem cesta.

 

Pravilo desne ruke i pravilo lijevog skretača

Zakon kaže da je vozač, na raskrižju cesta iste važnosti, dužan propustiti vozilo koje mu nailazi s njegove desne strane. Nadalje, vozač koji skreće ulijevo dužan je propustiti vozilo koje, dolazeći iz suprotnog smjera, zadržava smjer kretanja ili skreće u desno (ZSPC – članak 57. stavak (1) i (2)).

Dobro, to nije ništa novo, gdje tu nastaju nedoumice? Ukratko odgovor bi bio: na T i Y raskrižjima!

Primjer 1:
pavilo-desne-ruke
U situaciji kao na slici, tko ide prvi kroz raskrižje?

Točan odgovor bi bio da prvi ide crveni automobil!

Ukoliko i dalje postoji nejasnoća, zamislite da ovo isto raskrižje ima i četvrti kolnički trak (prema gore)…

 

 

Primjer 2:
pravilo-lijevog-skretaca
U situaciji kao na slici, koji je redoslijed prolaska kroz raskrižje?

Ako ste odgovorili tako da zeleno vozilo ide prvo, prevarili biste se. Točan odgovor je plavi automobil, tj. plavi – zeleni – crveni.

Zeleno vozilo je krajnje desno, ali zbog navedenog pravila lijevog skretača dužan je propustiti vozilo koje dolazeći iz suprotnog smjera zadržava smjer kretanja!

 

Cesta s kružnim tokom prometa (kružni tok)

Na cesti s kružnim tokom prometa važe ista pravila kao i na svim ostalim cestama. Kružni tok, prema Zakonu, nije nikakav izuzetak!

To je bitno imati na umu jer u kružnom toku također važi pravilo desne strane. Tako vozilo koje koje se nalazi u kružnom toku nema prednost prolaska pred vozilom koje mu nailazi s desne strane (ulazi u kružni tok), osim ako prometnim znakom nije drugačije određeno!

 

Prednost prolaska: Tokut vs. Stop

trokut-vs-stop

 

U situaciji kao na slici, koji je pravilan redoslijed prolaska vozila kroz raskrižje (po brojevima)?

Da li je to: 1 – 4 – 2 – 3 ?

 

 

 

 

 

 

Ne, Točan odgovor je: 1 – 4 – 3 – 2

O čemu se ovdje radi; Zakon o sigurnosti prometa na cestama poznaje glavnu cestu (cestu s prednošću prolaza) i sporednu cestu, dakle dvije vrste cesta.

Kada se nalazite na cesti koja ima znak Trokuta, to Vam govori da se nalazite na sporednoj cesti. Jednako tako, ako se nalazite na cesti sa znakom Stop – govori Vam da ste na sporednoj cesti.

Ne postoji “sporednija” cesta i “manje sporednija” cesta. Dakle oba vozila (vozilo br. 2 i 3) se nalaze na sporednoj cesti. A zakon je tu jasan – za vozila na cesti iste važnosti važi pravilo desne strane.

Zašto onda postoji Trokut i znak Stop? Iz vrlo jednostavnog razloga, po struci znak Stop se obično postavlja ako je potrebno (zbog sigurnosti) naglasiti nepreglednost raskrižja. (Primjer: google maps)

Znak Trokut označava da se nalazite na sporednoj cesti ali ne izriče obavezu zaustavljanja, dakle kroz raskrižje možete proći ako ne postoji razlog za zaustavljanje, a razlog za zaustavljanje je propuštanje vozila sa pravom prednosti prolaska!

  • nennno

    čl.34 zspc-a se tumači na način da semafor kada radi poništava sve znakove na istom stupu,tako je čak i na stranicama prometnih škola,čista besmislica.tvrde da kada semafori rade je prednost po pravilima prometa,a ne po prometnim znakovima.čl.34 govori da su semafori “pretpostavljeni” prometnim znakovima,a što se odnosi za ceste u križanju koje su pri kvaru semafora sporedne,ali kada su semafori u radu za te ceste se ne odnosi pravilo propuštanja vozila na glavnoj cesti.stalan i loš primjer je sa dopunskim znakom da se nalazite na glavnoj cesti i skrećete ulijevo i dalje se krečući glavnom cestom,a vozilu iz suprotnog smjera/kojem tada gori zeleno svjetlo kao i vama/,a nalazi se na sporednoj cesti i kroz križanje ide ravno daje se prednost.

  • gordan

    Trokut vs STOP primjer nije točan. Pročitajte Pravilnik o prometnim znakovima NN 105/04, gdje lijepo piše u dodatku B Članka 16. – Znakovi izričitih naredbi:
    2) znak »obvezno zaustavljanje« (B02) označuje mjesto pred ulazom u raskrižje na kojem je vozač dužan zaustaviti vozilo i dati prednost prolaska svim vozilima koja se kreću cestom na koj na kojilazi
    ili označuje mjesto ispred prijelaza ceste preko željezničke pruge u istoj razini na kojem je vozač dužan zaustaviti vozilo i dati prednost prolaska svim vozilima što se kreću željezničkom prugom na koju on nailazi.

    Nije mi jasno kako to vi tumačite dio o davanju prednosti prolaska svim vozilima. U tekstu nigdje ne piše o nekakvim iznimkama, tako da ne vidim otkud ovakvo vaše tumačenje pravila.

    • Tomislav Seser

      Clanak pravilnika koji citirate zavrsava s: “Znak se postavlja na mjestu na kojem se vozila moraju zaustaviti kako bi propustila vozila koja se kreću cestom s prednošću prolaska…” Istu stvar kaze i prethodni clanak koji se odnosi na trokut.
      Znak trokut i znak stop oznacavaju istu razinu ceste – tj sporednu cestu, a prema Zakonu, na cestama iste vaznosti, prednost ima onaj koji nailazi s desne strane.

      Sve da i postoji (a ne postoji) nesuglasje izmedju zakona i pravilnika, zakon ima potrebnu pravnu tezinu.

  • Marko Bilić

    Primjeri​ s T raskrižjem su pogrešni. Primjer 1: crta na kolniku ispred crvenog auta znači stop (horizontalna signalizacija), samim time slika ne odgovara opisu.
    Primjer 2: ovaj primjer je zapravo točan jer crveni ima stop. Međutim, da nema, onda nitko ne bi imao prednost, već bi netko morao prepustiti svoju “relativnu” prednost. Da nema stopa, plavo mora propustiti crvenog, crveni zelenog, a zeleni plavog.

    Inače, najjasnije pojašnjenje pravila lijevog skretača je upravo preko pravila desne strane: moraš propustiti sva vozila s desne strane, te ona koja će ti se naći s desne strane u bilo kojem trenutku prolaska kroz raskrižje.

    • Tomislav Seser

      U pravu ste s horizontalnom signalizacijom, greškom je ucrtana linija, međutim zamislite oba primjera bez oznaka na kolniku..
      Za drugi primjer ste u krivu. Propuštanje, odnosno dogovorni prolazak kroz raskrižje se može primijeniti na raskrižje sa četiri pravca gdje ne postoji oznaka glavne ili sporedne ceste. U ovom slučaju zakon jasno definira redoslijed (plavi automobil ide prvi). Nigdje u zakonu ne piše “te ona koja će ti se naći s desne strane”.

    • Marko Bilić

      U zamišljenoj situaciji bez horizontalne signalizacije, ako plavi krene prvi, oduzeo je prednost crvenom, ako crveni krene prvi oduzeo je prednost zelenom, ako zeleni krene prvi oduzeo je prednost plavom. Dogovoreni prolazak se primjenjuje u bilo kojem obliku križanja ukoliko dođe do situacije u kojoj svako mora pustiti nekom prednost, što tu jest slučaj.

      Ovo “te ona koja će ti se naći s desne strane” je pojednostavljena verzija pravila lijevog skretača koju sam učio u autoškoli kao jednostavniju i lakše promjenjivu varijantu. Ona ništa ne mijenja na stvari.

    • Tomislav Seser

      Pravilo lijevog skretača nije varijanta pravila desne strane, već zasebna, zakonom definirana situacija (čl. 57 (I))
      Razumijem što vas buni.. Plavi nije s desne strane zelenom, odnosno zeleni je krajnji desni te ide prvi, ali zbog pravila lijevog skretača dužan je propustiti plavog te ide nakon njega.

      Plavi nije oduzeo prednost crvenom jer crveni mora cekati zelenog..

    • Marko Bilić

      Ajde jednostavno zaboravite da sam išta spomenuo vezano uz alternativno izricanje pravila lijevog skretača i objasnite zašto plavi ima pravo zanemariti činjenicu da mu je crveni s desne strane!

    • Tomislav Seser

      Ne zanemaruje plavi to, ali “vidi” da crveni ide nakon zelenog, a zna da on ide prije zelenog. Jednostavna logika koja proizlazi iz “piramide” upravljanja prometom (koja proizlazi iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama). Dakle, iz zakonom definiranih parametra tko i kada ima prednost proizlazi ovakvo rješenje predmetne situacije.

    • Marko Bilić

      Jedini problem je što se ista logika može primijeniti na sva tri vozila: crveni zna da zeleni mora propustiti plavog, a zeleni zna da plavi mora propustiti crvenog.