ABS (Anti-lock braking system) je elektronički sustav ugrađen u gotovo sva novija vozila, uključujući i motore. Funkcija ABS sustava je u osnovi sprječavanje blokiranja kotača, što povećava stabilnost vozila te mu omogućava kraći zaustavni put (put kočenja) na vlažnim i skliskim kolnicima. Ipak, na “mekanim” površinama kao što su pijesak ili kolnik prekriven snijegom, ABS značajno produčuje zaustavni put, ali time poboljšava upravljivost (kontrolu) nad vozilom. Time je ABS jedan od najvažnijih sigurnosnih sustava u automobilu, koji spašava stotine tisuća vozača svakodnevno.
Od početnih ABS sustava koji su se ugrađivali u vozila, današnji su mnogo, mnogo napredniji. Moderni ABS sustavi kontroliraju i raspodjelu (ravnotežu) kočenja između prednjih i stražnjih kotača. Takva funkcija ovisno o sposobnosti sustava i podešenost je poznatija pod nazivima kao što su: elektronska kontrola stabilnosti (ESC), elektronska raspodjela sila kočenja (EBD), itd.
Također pogledajte i detaljno obrađenu temu – tehnike kočenja.
Osnovno o ABS sustavu
Sustav se sastoji od sljedećih (osnovnih) komponenti:
- Senzori za mjerenje brzine kotača
- Pumpa (hidraulični motor)
- Ventili
- Kontroler (brzo računalo koje koordinira cijelim procesom)
Kako funkcionira ABS?
Prilikom kočenja aktivira se hidraulični sustav koji potiskuje oblogu kočnice prema diskovima, te na taj način vozilo usporava. Ukoliko jedan kotač usporava brže od ostalih, što je uglavnom rezultat blokiranja kotača, sustav automatski preko ventila popušta pritisak kočenja na tom kotaču. Uloga pumpe je da povrati potreban pritisak kočenja. ABS sustav reagira nevjerojatno brzo, mjereći brzine pojedinih kotača i nekoliko puta u sekundi. ABS se može aktivirati na prednjim, ili na svim kotačima, ovisno koji automobil vozite.
ABS Vam omogućava intenzivno kočenje, a pritom i upravljanje vozilom. Kod naglog kočenja, prilikom blokiranja kotača ABS će otpustiti pritisak kočenja na kotaču koji se blokira. Nakon toga će se pritisak postupno povećati dok se ne dođe do granice blokiranja kotača. ABS održava pritisak kočenja upravo na toj granici, jer je to najbrži način zaustavljanja vozila. Takve izmjene (kočenje/popuštanje/kočenje) se događaju i do 20 puta u sekundi, puno brže nego li to mogu i najiskusniji vozači.
ABS “škripi”:
Kada se aktivira, sustav protiv blokiranja kotača će raditi razne “čudne” stvari. Pedala kočnice će početi vibrirati iznimno brzo, a može čak i naglo propasti. Čak se može čuti i nekakav čudni zvuk koji podsjeća na brušenje ili mljevenje.
Ovo je sve normalno i pokazatelj je da Vaš ABS radi baš onako kako bi i trebao. Ovo je vjerojatno jedini slučaj kada su čudni zvukovi koji dolaze iz Vašeg automobila dobra stvar 🙂
“Pumpanje” kočnice:
Prilikom prethodno opisanih događaja, nikako NE pumpati kočnicu, jer to poništava sve pozitivne učinke ABS sustava. Ako se morate zaustaviti, najbrže ćete to postići zadržavanjem relativno snažnog pritiska na kočnicu.
ABS se neće aktivirati prilikom normalne vožnje, stoga se neiskusni vozači često uplaše jednom kada dođu u situaciju da se ABS aktivira. Najbolje bi bilo da ga namjerno aktivirate (isprobate) naglim kočenjem, jer ne želite se s tim upoznavati u kritičnoj situaciji u kojoj Vam je možda život u opasnosti.
Kočenje s i bez ABS-a
Vjerojatno ste čuli kako je bez ABS-a moguće vozilo brže zaustaviti. U tome ima istine, ali u normalnim uvjetima na cesti, koristi ABS sustava su neusporedivo veće.
Na gornjoj slici se vidi primjer kočenja i izbjegavanja prepreke na skliskoj površini koristeći ABS. Kada vozilo ima ugrađen ABS, vozač može uz intenzivno kočenje i upravljati vozilom.
Kao što je vidljivo sa slike, bez ABS-a postoji veća mogućnost proklizavanja (podupravljanje) prilikom kočenja i skretanja (izbjegavanja prepreke).
ABS na trkačem automobilu?
Kada su povoljni uvjeti, kočenjem na granici blokiranja kotača se može postići brže zaustavljanje vozila negoli upotrebom ABS-a. Većina vozača na trkalištima preferiraju vozila bez ugrađenog ABS sustava. Ipak, takve tehnike kočenja je potrebno neprestano uvježbavati kako bi se postigli maksimalni rezultati. Kočenjem u zadnji tren (intenzivnim kočenjem) prilikom ulaska u zavoj, moguće je ostvariti nešto brže vrijeme na stazi.
Kako biste uvježbali ovu tehniku odaberite dio staze i označite ga čunjem kao mjesto gdje ćete započeti radnju intenzivnog kočenja. Ubrzajte do 100 km/h i naglo kočite s ABS-om i bez njega. Usporedite zaustavni put.
Sada vježbajte kočenje neposredno prije i tijekom zavoja (threshold braking) dok ne primijetite značajniji napredak.
Ako se ipak odlučite na ABS, nemojte stvoriti naviku kočenja (aktiviranja ABS-a) pri ulasku zavoj. Ovo nije najbrži način savladavanja zavoja, a vrlo je vjerojatno i da će poremetiti stabilnost samog vozila.